Island Snapshot
971113

LinkExchange

A collection of news-briefs from The Tonga Chronicle, Ko e Kele'a, Taimi 'o Tonga, Radio Tonga. For more details of these stories, feel invited to buy a paper from one of the locations mentioned in our Tonga Media pages

Vaka toutai fo‘ou

Na‘e tuku ki tahi ‘i Siapani ‘i Okatopa 30 ‘a e vaka fekumi fakatoutai ki he valu ‘o e Potungaue Toutai ‘a Tonga, ‘a ia ‘e lava ‘o toe ngäue‘aki ki he ako‘i ‘oe kau toutai ki he fefolau‘aki mo e ‘enisinia. Na‘e me‘a tonu ‘i he kätoanga ni ‘a e ‘Eiki Palemia, Paloni Vaea ‘o Houma, Sekeletali ‘o e Toutai ko ‘Akau‘ola mo e ‘Ofisa Toutai Pule ko Taniela Koloa.

Ko e vaka ‘oku mita ‘e 39.39 ‘a hono loloa pëa toni ‘e 340 ‘a hono mamafa ka ‘oku fakalele‘aki ‘a e misini hoosipaoa ‘e 500, ‘a ia na‘e T$6,956,428 ko e fakapa‘anga ‘e ha tokoni mei he Pule‘anga Siapani.‘E lava ke uta ‘e he vaka ha toni ika ‘e 100 mo ha kau kauvaka ‘e toko 26. ‘Oku ‘i ai foki mo e naunau ke liliu e tahi ke hoko ko e vai inu mo ha ngaahi naunau kehekehe pe ki he toutai‘i e valu.

Kuo fakahingoa ia ‘e he tama Tu‘i koe Takuo.‘Oku ‘amanaki ke ‘osi he faka‘osinga ‘o Sanuali ‘o e ta‘u kaha‘u pea tukufolau mai ki Toga ni ke hopoki ‘i he konga ki mu‘a ‘o Sanuali.

Toe ‘unu hake totongi ‘o e hina.

Kuo Hiki hake ‘a e totongi ‘a e kautaha ‘i tolu mei he seniti ‘e 50 ke he seniti ‘e 60 ki he kilo ‘i he uike ni ‘o tatau ia mo e totongi ‘a e Kautaha ‘a e ‘Ala-ki-Hihifo Motors ‘a ia na‘a nau ‘osi talaki mei mu‘a neongo ko ‘enau totongi ma‘ulalo taha ia.

Tupu‘anga e kona he ika

‘Oku ou tui au ‘oku ‘i ai ‘a e ‘ü konä lahi ko e tupu mei he ‘uli ‘a e ika hono laku holo ‘i he ngaahi tuku‘anga ika, ‘o lava ‘o tupu ‘a e konä, mei he siemu anga maheni ‘oku fai ‘a e lua ," ko e vakai ia ‘a Toketä Mumui Tätola ‘i he‘ene talanoa ki he Kalonikali Tonga ‘i he Mönite, fekau‘aki mo e lahi ‘o e konä ki mui ni mai ‘i he toke mo e ika kehekehe pë.

Na‘a ne pehë ‘oku malava ‘o kona ha ika tupu mei he ‘uli kai ‘ikai ko e ngaahi kemikale (toxins) ‘i he ika, pea ‘oku totonu ke fakatokanga‘i ‘a e ngaahi tukunga ika ‘a ia ‘oku fa‘a fakatau atu ai ‘ehe kau fangota.

Ka neogo ia, ko e ika ko ‘eni ko e toke, ko ‘ene lau ia, ‘oku angamaheni pë ‘a e konä ia ai, ‘o konä tatau pë mei Niua ‘o a‘u mai ki Vava‘u mo Ha‘apai.

‘Oku kau ai pe moe ngaahi ika kehe ‘i he konä ai ‘o hangë ko e ‘atute‘ete‘e ‘a ia na‘e ‘osi mate kätoa ai ha ki‘i fämili ‘i Vava‘u ‘i he ngaahi ta‘u kuo hili, mo e ika ko e fangamea ‘oku lahi ‘a e konä ai ‘e Vava‘u mo Ha‘apai.

‘I he ta‘u ‘e nima kuo ‘osi , kuo a‘u ‘a e konä ‘i he ngaahi ika kehekehe pë ‘o kau ai ‘a e kanahe , pea koe konä toko lahi fakamuimui ‘i he mähina kuo ‘osi, ko e konä toko lahi fakamuimui ‘i he mähina kuo ‘osi, ko e konä ‘i he ika ko e "fai" oea kau ai ‘a e "pone" mo e "kanahe." Ko konä ‘i he toke, ‘oku kau ai e kua, fakalele mo e mamatea ‘o e sino, ko e fakamatala ia ‘a Dr Tatola mo ne pehë na‘e hoko ki mui ni mai ha konü ‘i he "fai" ‘a ha ni‘ihi mei Ha‘atafu ‘o a‘u ki Kolovai, neongo ‘oku te‘eki fai ha konä ki mu‘a ‘i he ika ko ‘eni.

Fe‘auhi toko 8 he fa‘u polokalama TV

Koe kau fa‘u polokalama televisone ‘e toko valu- kau ai ‘a e toko tolu Tonga- ‘oku nau fe‘auhi ki he pale ‘o e fa‘u polokalama televisone ‘oku ‘amanaki ke fakahä ‘i he Falaite.

Ko ë tokotolu Tonga ko Silika Ngahe mei he potungaue Toutai mo ‘ene polokalama ko e: Fefine ‘i he Toutai; Nauna Paongo mei he Potungaue Ako mo ‘ine polokalama: ‘Oku Fie ma‘u Fakatou‘osi ki mo ua; mo Namoe Sau mo ‘ene polokalama: KO ho sino koe Temipale ia ‘o e Laumälie Mä‘oni‘oni. Ko e toenga ‘o e kau fe‘auhi mei he ngaahi feitu‘u kehekehe pe he Pasifiki.

Fangufangumana: Hingoa ia e nusipepa fo‘ou kamata fakatauatu he uike ni.

Na‘e kamata tufaki atu ‘i he uike ni ‘a e nusipepa fo‘ou ko e Fangufangumana ko e nusipepa fakalotu ke ngäue faka‘evangeliö ma‘a e kakai.

Koe pepa ni ‘oku ‘etita ai ‘a ‘Inoke Masima pea fengäue‘aki mo Faifekau Savinata Moala ‘i Aositelelia, Faifekau Vaikoloa Kilikiti ‘i Nu‘usila pea mo Henelë Puniani ‘i Tonga ni.

Na‘e pehë ‘e ‘Inoke ko e pepa ni na‘e kamata ‘i he ta‘u kuo ‘osi ‘o pulusi fakamähina pea tufaki faka‘osi pe ‘i Tisema pea ta‘ofi tupu pe mei he ngaahi ta‘efemahino‘aki.

"‘Oku ‘ikai ke taumu‘a ke hiki hake ‘a Kalaisi mo ‘ene Kosipeli peda ke ma‘u täpuaki ‘a hono kakai mo kinautou ‘oku fiekaia ki he Ma ‘o Hevani," ko e fakaha ia ‘e ‘Inoke ki he Kalonikali Tonga.Na‘a ne pehe ‘oku tänaki kotoa pe ‘a e fakamatala ‘o toki ‘ave ki Nu‘usila ‘o fokotu‘utu‘u ai ‘e Kalafi Moala mo e Lali Media Group Ltd pea paaki ‘e he Horton Media Ltd.

Faiako mei Falanisë ki he faiongoongo letiö.

Ko e tokotaha ni ko Ms Sophie Du Tetre, ko ha tokotaha faiako ‘i he faiongoongo faka-letiö, ‘a ia na‘e ngäue ki mui ni mai ma‘a e ngäue ‘a Falanisë ‘o e letiö ‘Aositelëlia. ‘E tokoni ‘a Sophie ki hono fokotu‘utu‘u ‘o e ngaahi polokalama ako fakalakalaka fakafaiongoongo ‘a e kautaha ‘i honau ‘ofisi faka-sekeletali mo faiako ‘i he faiongoongo ‘a e kautaha ‘i honau ‘ofisi faka-sekelitali mo faiako ‘i he faiongoongo ‘i he ‘Univësiti ‘o e Pasifiki Tonga ‘i Suva, Fisi. ‘Ikai ko ia pë ka te ne feinga ke fokotu‘u ha fengäue‘aki ‘a e kautaha ongoongo lea faka-Pilitänia mo faka-Falanisë ‘i he Pasifiki.

‘Oku fakapa‘anga pe mei he Pule‘anga Falanisë.

Tu‘uaki ‘o Tonga

E toe ‘i ai e faingamalie ke tu‘u aki atu ‘a Tonga ki he kau folau ‘eve‘eva ‘o ‘Iulope, ‘i ha fakataha ‘oku ‘amanaki ke fai ki Lonitoni ‘i Novema 17-20. Pea ko e toko hiva Tonga ke nau kau atu ki ai. Ko Ikahakautapu Tonga, Melenaite Hojelsen (Takimamata), Simote Po'uliva'ati, Joe Tu‘i Latai Mataele, Kalolo Akoteu, ‘Alipate Lemoto, Julian O'Conell, pea mo Sakopo Lolohea kotoa ia mei he kautaha Takimamata ‘o Tonga.

Kamata e ngaahi Sivi faka-Pule‘anga.

Na‘e kamata ‘a e ongo Sivi ma‘olunga ‘a Tonga mo e Pasifiki he Tusite.Koe fanauako ‘e toko 2765 ‘i he sivi PSSC mo e TSC ko e toko lahi 'aki ia 'a e 949 mei he ta'u kuo 'osi.

Katoanga Pa‘ake Fakafonua ‘a ‘Eua ke kamata ‘i Tisema 3.

‘E fakahoko ‘a e kätonga ni fakataha moe fili hoihoifua ‘a e kau finemui, ‘a ia kuo kamata ‘a e lësisita ‘o toki ngata ke he uike faka‘osi ‘o e mähina ni. Ko ki‘i fakalokua pe ‘a ia ko fanga ki‘i fë‘auhi, sipoti, hiva, fakama‘a kolo, feauhi taleniti moe fili hoihoifua

Fakaava jungle Nite Club.

Ko e fale ne ‘iloa ko ia ko e ‘Joe's Troicans Hotel ‘i Fasi Moe Afi, ‘oku fakalele ia ‘e Temisï Uhi ‘o Kolomotu‘a. Na‘a ne fakalele ‘a e Hideway Bar pea kuo ne tukuange ia. Ko ‘ene fakakaukau ke tu‘u aki ai pe ‘a e koloa e Look Sharp he ko ia ‘oku ne faka lele.

Vela fale ‘i Ha‘ateiho

Koe fale fe‘unga hono mahu‘inga moe $T 20,000 ‘o Taialo Vea ‘o Ha‘ateiho ‘i Növema 11 lolotonga ‘oku mama‘o kotoa ‘a e fämili ni honau ‘api.

Fakatatau ki he fakamatala ‘a e kau Polisi ‘oku a‘u ‘eni ki he fale ‘e 45 ka ki he taimi tatau pe mo e ta‘u kuo osi ne a‘u ki he fale ‘e 50

Tokoni lahi e Vakapuna Totahi ki he Kainga lulunga.

Ko e tokoni lahi 'aupito 'a e vakapuna ki he kainga lulunga fekau‘aki ‘eni mo ha mahaki fakavavevave. Hange ko ‘ene uta mai ko ia ‘a e fine‘eiki ko Analiva Felila ‘o Ha‘afeva. Tupu mei hono mahaki ‘oku mo‘ua ai hono sino ko e Suka, ne fu‘u fie ma‘u ke fakavavevave mai ke sio ki ha Toketa. Ko ia ne ‘omai ia he vaka totahi.

Hiki peseti ‘e 0.1 tu‘unga totongi koloa ‘o ‘Okatopa.

Na‘e hiki peseti ‘e 0.1 ‘a e tu‘unga ‘o e totongi koloa ‘i ‘Okatopa ‘i hono fakahoa ki he mähina ‘e taha ki mu‘a, ko e fakahä ia mei he Potungaue Sitëtisitika.

‘I hono fakafehoanaki mo e tu‘unga totongi koloa ‘i Sepitema, nae hiki peseti 0.4 e totongi ‘o e ngaahi koloa ‘i he me‘atokoni, peseti ‘e 0.9 ‘a e koloa fefononga‘aki pea peseti ‘e 0.1 ‘a e koloa tapaka mo e kava mälohi kae holo leva e toenga e ngaahi koloa.

Ko Okatopa na‘e peseti ‘e 2.9 talu ia ‘ene lele mai ‘aki ki mu‘a. Ko e totongi koloa fakaloto fonua ne hikihiki fakata‘u ki he peseti ‘e 6.3 kae 0.2 ‘a e koloa hu mai.


Ongoongo mei Vava‘u.

Asitälonoma mei Slovakia.

Ne ‘i Vava‘u ha kau Asitalonoma ‘e toko fa, ko ‘enau fakatotolo fekau‘aki mo e mate ‘a e la‘ä he 1911. Koe‘uhi ne ‘osi ‘i ai e tangata mei Slovakia ne ne fokotu‘u ha faka‘ilonga ‘i ha fu‘u maka ‘i ha ki‘i feitu‘u ‘i Vava‘u ko Palesi, Fungamisi Vava‘u he 1994. Ko e tangata ko Dr.Ckule. Ko ‘enau feinga ke fakakakato e ngäue ‘a e tangata Slovakia he 1911. Pea ko e fu‘u maka ko e fakamanatu ia ki he tangata ‘o e 1911.

Fakamaau Polisi Fo‘ou .

Kuo kamata ngäue ‘a Paula Tatafu ko e Fakamaau Polisi fo‘ou ‘o fetongi ‘a Peauafi Pifeleti ‘oku ne malölö ‘eve‘eva.


Tokoni ‘ae Talafekau lahi Aositelelia ki he ngaahi ako e Siasi Uesiliana.

Na‘e foaki atu ‘e Mr Andrew Mullin talafekaulahi ‘Aositelëlia ki Tonga, kia Faifekau Toketä Kalapoli Paongo, Palesiteni Ako ‘o e Siasi Uesiliana Tau‘atäina ‘o Tonga, ‘a e ngaahi Komipiuta ke ngäue‘aki ‘e he ngaahi laipeli ‘ a e ngaahi ako‘anga ‘o e Siasi he Tüsite.Ko e komipiuta ‘e ono fakakätoa.

 


News Shorts

Advertised Vacancies

Please do not respond to the advertised vacancies by e-mailing the web page coordinators. If you find a post interesting to you, please contact the appropriate personnel (if we can supply the e-mail address/web site for you) or first check out the Tonga ISP site http://www.candw.to to confirm whether the organisation you are interested in has Internet access. Island Snapshot is a non-profit, voluntary service of postings for people interested in Tonga and unfortunately we do not have the resources to follow-up employment requests for people, nor do we have funding for the Resumes being posted to our e-mail address.

Monthlies

 

[ref: http://www.tongatapu.net.to]
Tonga on the 'NET

[For a piece of the Kingdom, and Your Own Domain Name,
http://www.tonic.to easily the Tonic.to Domain Name headaches.]