Mapu-mei he-ngalu:

Lotu ‘o e Kilisimasi 1998

Saione, Nuku’alofa

   ‘Eiki ‘o e melino, fai ho taau; to’utakanga ‘o e masiva, fakamafai homau ta’u; hau ‘o e univeesi, fakaai si’a faaiekina — ke hoa mo e fekau e ‘aho, kuo afea ‘a maama ‘e Itaniti, pea mau tu’amelie he kuo mätä’ia ‘e homau fa’ahinga ho’o fai fakamo’ui´. ‘Eiki ‘o e Kilisimasi, hoko mai he ‘oku mau fakamama’u atu.

   Nofo mai ‘eiki ke tau vä-ofi, telia na’a ‘ikai te mau fa’a mapuke koe mei he mama’o; he ko e "mätä’ia" kuo pau ke fehangahangai, ‘o fepuke’aki ‘i he fofonga mo e loto; he ‘oku ‘aonga ‘a e mata’ia ‘oka puke mai e mata’ikoloa ‘o e fekau’aki mo koe. Ko ‘emau lotu ia he ‘aho ni, ‘eiki ‘o e hoko mai, ‘eiki ‘o e hoko atu, ‘eiki ‘o e fakaa’u — tatala homau mata, ka mau puke ho’o Folofola ‘aki homau loto; pea vete homau loto, ka mau muimui ki ho’o Maama. ‘Eiki ‘o e Kilisimasi, hoko mai he ‘oku mau fakamama’u atu.

   Nofo mai ‘eiki ke tau vä-ofi, he ‘oku fonu fakafeta’i homau loto. Fakafeta’i ko e koloa na’e füfünaki kuo mau mätä’ia; ho’o hoko mai langi na ke fakahoko fa’ahinga mo kimautolu ‘i lalo ni, ‘o fou mai ‘i ho’o ngaahi tö’onga ‘ofa ‘a e fakatolonga homau kuonga; fakafeta’i ko e ngäue na’e hä fakakonga kuo lï’oa kotoa, koe’uhi pë ke mau tui; fakafeta’i ko e mo’ui kuo ke ‘ofa’aki mai ‘a ‘emau mata’ikoloa, pea kuo kau homau kuonga he lau tu’unga he fakamalumalu mai ‘a e maka lau’anga kuonga´; kuo ke hoko mai mei he laui-kuonga, ke fakamahino ‘etau kei kau. Fakafeta’i kuo laui-to’utangata e mätä’ia ho’o lave mai ko homau fakamo’ui, pea ke hangaifofonga mai ko homau ui — ke mau molomolomuiva’e ‘i ho’o ngaahi founga, he ko e fou’anga ia ‘o e ngaahi tapuaki. Hangë ko e tala’ofa ne fua fai kia Epalame, ke pehë ‘eiki ‘emau hoko ko e monu’ia’anga ki he ngaahi fa’ahinga kotoa. Ko ‘emau lotu ia he ‘aho ni, ko e apaapa-ngofua ke mau mäta’ia ho’o faka’ingo’ingo homau fa’ahinga. ‘Oku tala ‘e he ngaahi langi mo lolo-fonua, ‘e he takele ‘o e ‘atäa mo e funga ‘o e loloto na, ‘a e mo’ui ‘oku fou mei he ‘afiona ‘eiki ‘Otua. Ko e hä kimautolu me’a-efu, ke mau mäta’ia ho’o ngaahi mana-mo’ui? Ko e tapuai ke mau mäta’ia ho’o fakamo’ui, pea ko ‘emau mata’ikoloa ‘a ‘emau lave ai. Kuo ke lave mai ke ha’iha’i homau ngaahi lavea, pea tau fe-läve’i ke fakaikeika homau loto mo e ‘atamai pea faka’a’au-ngafa-tapu homau laumälie mo e tö’onga. ‘Eiki ‘oe Kilisimasi, hoko mai he ‘oku mau fakamama’u atu.

   Nofo mai ‘eiki ke tau vä-ofi, he ‘oku mau aafe-ngofua mei ho’o Folofola mo ho’o Maama. ‘Oku ‘ikai faingofua ke "mätä’ia" ho’o fai fakamo’ui, he ‘oku fakangeingei ho’o hamu kimautolu mei he mate. ‘Oku ‘ikai faingofua ke mau siofia ho mafi, he ‘oku ‘ikai te mau fa’a tukuange ‘a e mate. ‘Oku ‘ikai te mau fa’a malava ke puke mai e mata ‘o e ngäue ho nima, he ‘oku te’eki te mau lava ke fou atu ‘i ho’o founga´; ‘oku te’eki te mau lava ke fua homau kolosi, pea fai ‘ofa ki he masiva mo e si’i taha ‘o hangë ko ho’o enginaki. Ko ‘emau lotu ia he ‘aho ni, fakamata homau ivi ka mau lava ke faka’ilonga’i kuo mau mätä’ia ho’o fakamo’ui; ‘o ‘ikai ngata ‘i he’emau mäta’ia ‘aki homau mata mo e loto, ka kuo mau fakamo’oni ‘aki ‘emau tö’onga mo’ui mo e fua fatongia ‘ofa. ‘Eiki ‘o e Kilisimasi, hoko mai he ‘oku mau fakamama’u atu.

   Nofo mai ‘eiki ke tau vä-ofi, he ‘oku fonu ‘ahi’ahi homau ngaahi ‘aho. ‘Oku hulu e fakaehau, ea hamumu ngofua ‘emau fakahounga; ‘oku tupulaki ‘a e takitaha fai-ma’ana, pea mau toupïkoi ke fakatautehina; ‘oku faingofua ke mau vakili ‘a e hala ‘o e taumama’o, kae tu’enia homau kaungä-fonona. Ko e ngaahi faka’ilonga ia kotoa kuo mau mäta’ia koe ‘aki homau mata, ka ‘oku kei hehengi homau loto mo ‘emau tö’onga mei ho’o fakamo’ui. Ko ‘emau lotu ia he ‘aho ni, tuku ke mata-la ho’o fai ‘e’ehi ‘i he’emau mo’ui ka mau läkai ‘a e ngaahi vanu homau fononga’anga. ‘Eiki ‘o e Kilisimasi, hoko mai he ‘oku mau fakamama’u atu.

   Nofo mai ‘eiki ke tau vä-ofi, he ‘oku faka-tapui-ngata’a homau ‘ulungaanga. ‘Oku ke ‘afioa kimautolu mo ‘emau faka’ulungamanu, ‘emau fa’a fakakina’i e kau fai mä’oni’oni pea mau fanga tauhele he hala ‘o e kau mateaki. Mälö ko e ‘Otua koe ‘oku ke pukepuke ‘a e ta’epapae, pea tokonia ke nau matu’uaki ‘emau fakavalevale. Mälö ‘oku ke ala mai he ngaahi sia, pea ke toe ala foki he ngaahi kauhala. ‘Oku ke pani lolo ‘a e kafo, pea ongona ‘enau to’e. Ki he ‘afiona ‘oku ‘ikai kehe ‘a e mata ‘o e taha mei he taha, pe fakatafu’ufu’u pe pule kehea, ka ko hona mo’ui’anga ‘oku totolo atu pe kiate koe. Ako’i kimautolu ke mau faaitaha he loto ‘ofa mo’oni, he ko e ‘aho eni ‘oku mau fakamanatua ho’o tala’ofa e melino ki homau fa’ahinga. ‘E ‘i ai e ‘aho ‘e takoto pea me’akai taha ai ‘a e manufekai mo e manu lalata, pea nau fetaliaki e ngeia ho’o ‘afio. Ko ‘emau lotu ia he ‘aho ni, tauange ke hoko mai ‘a e melino ko ia ki homau fonua ni kae’uma’ä ‘a mämani. ‘Oku kei fai e feke’ike’i mo e fetaa’aki, pea sino e me’a kuo lavea noa ai e fa’ahinga tokolahi kae tautefito ki he kakai ‘oku ‘ikai te nau kau he lau ‘a e sosaiete. Ko e Hahake Lotoloto ena kuo makelikeli, he ngaahi ‘aho ‘oku mau fakamamafa’i ai ‘a e tanu hala mo e fakatokalelei. Kae taumaiä ‘oku mau hao ai ‘i Tonga ni, he tau’aki ‘aliaki ‘a e ngaahi mafai lalahi kae tuenoa pë ‘a e vaivai. Hangaifofonga ‘o fakatapui kimautolu ke mau fai manava’ofa, pea fakangofua kimautolu ke mau tokonia si’a fa’ahinga kuo ta’aliekina. ‘Eiki ‘o e Kilisimasi, hoko mai he ‘oku mau fakamama’u atu.

   Nofo mai ‘eiki ke tau vä-ofi, he ko homau fonua ni ke fakama’uma’uluta. ‘A homau hau mo hono fale ‘oku mau luva atu, ki he ‘afiona ko e hau toputapu; ‘a e tu’i fale-ua mo hou’eiki ‘oku mau hapai atu, ki he ‘afiona ko e ‘eiki fu’u motu-motu-atu; ‘a e palemia mo e pule’anga ni ‘oku mau hiki atu, ki he ‘afiona mo e pule’anga kuo ‘osi ha’u; ‘a e palesiteni mo e kau taki lotu ‘oku mau hüfia atu, ki he ‘afiona ko e taki na’e mate-’aki ‘ene takiekina; ‘a e falelotu ni mo hono kakai ‘oku mau hanga atu, ki he ‘afiona ko e taula’eiki lahi; ‘a homau ngaahi fämili mo e kaungä’api. ‘i heni mo e ‘otu muli, ke ke kau mu’a ai; ‘a e kau faingata’a’ia mo e toekai ‘oku mau mätu’aki li’aki atu, ki he ‘afiona ko e koeli ke fai honau hufaki mo fakaai. ‘Alo’ofa ‘eiki kae fai homau fakatahataha’i, pea fakama’uma’uluta ‘emau fakafeangai. Taki kimautolu mo e lotu ‘oku mau fai.

   ‘Eiki ‘o e Kilisimasi, tau hoko atu ä pea ke fakama’u kimautolu ki ho’o nonga. ‘Oku mau kole ‘a e ngaahi me’a ni ‘i he huafa melie mo e fötunga ongongofua ‘o Sisü Kalaisi ko homau ‘eiki, ‘Emeni!

Electronic Publication on the Internet through
Tonga on the 'NET
[ref: http://www.tongatapu.net.to]

[For a piece of the Kingdom, and Your Own Domain Name,
http://www.tonic.to easily the Tonic.to Domain Name headaches.]